Ostaje nam da i dalje guramo kočiju Mađara

Továbbra is kell, hogy toljuk a magyarság szekerét

U Mužlji je proslavljen dan mađarske dijaspore

Mađarski dan dijaspore organizovan je u Vojvodini po šesti put, ovog puta domaćin je bila Mužlja. Svečanost je počela Himnom, učestvovala je izviđačka ekipa broj 4. Sveti Imre u Mužlji, a pozdrav u ime domaćina uputio je Jožef Stojko, predsednik gradske organizacije SVM u Zrenjaninu:

-Definicija da u dijaspori deo Mađara živi daleko od matične zemlje, daleko od većih mađarskih zajednica, pa su njegovi pripadnici ranjiviji od većinskog naroda, govori vrlo malo o Mađarima koji tako žive. Istina je da su u dijaspori Mađari zaista izloženi asimilaciji i emigraciji, a opadanje stanovništva je najizraženije baš u dijaspori. Zato je toliko važno da rasute zajednice neguju tradiciju, kulturu, neguju maternji jezik, prenose tradiciju i obrazuju omladinu i čuvaju mađarski identitet. Ima i regiona i naselja u Vojvodini, koji su već rasuti sa stanovišta Mađara, ali su to izuzetni krajevi u etnografskom smislu, gde mađarska zajednica čini mnogo na očuvanju svoje tradicije, kulture i maternjeg jezika.

Čuvanje i negovanje jezika, književnosti, narodne umetnosti, narodne igre i narodne muzike doprinosi bližoj povezanosti sa nacijom, zdravom očuvanju mađarske svesti – rekao je Jožef Stojko.

Sztojkó József

          Na proslavljenu ovog dana svoje misli izneo je Aron Šutuš, predsednik Kulturnog saveza vojvođanskih Mađara.

Sutus Áron

– Sredina novembra je poziv koji nas okuplja da proslavimo ljudsko, a sa njim i njegovo državotvorno čudo. Za proslavu stvaralaca, i čuvara mađarske likovne umetnosti, mađarskog jezika i života mađarske zajednice u Vojvodini! Iz svega ovoga moramo shvatiti da na taj način, oslanjajući se jedni na druge, držeći se, ne ispuštajući jedni druge, prihvatajući jedni druge, posvećujući svakodnevni život služenjem i samo tako imamo i imaćemo mesto u svetu! I tako nećemo govoriti o dijaspori i ostrvskim Mađarima. Ne o dijaspori, ne o ostrvu, već o spajanju, o zajedničkoj izgradnji, ponekad periodima koji zahtevaju strašnu snagu i iskušavaju mnoge od nas, da! O lepoj i misionarskoj prilici, koja se može sažeti u jednu rečenicu: Gradite, možete graditi! rekao je Aron Šutuš.

Za naš narod, za Mađare, moć zaveta imaju molitva, blagoslov, svetost, osvećenje, svetosavski čin i duša koja je blagoslovena i odevena svetim tajnama, zbog čega je otac Stojan Kalapiš blagoslovio događaj.

Kalapis Sztoján atya

U okviru centralne manifestacije, od domaćina nastupio je Jožef Lele, solista i učitelj citre. Nastupili su još i pevačka grupa Cickafark koju predvodi Marta Ronto, Čila Molnar Labadi, recitator Umetničke scene „Janoš Siveri”. 

Među izviđačima je bio i Adorjan Đuranik iz Mađarske kulturne zajednice Kikinde, njega su pratili članovi pančevačkog benda sa predvodnikom Danijelom Poljakom. I plesači i bend došli su i iz udruženja koja su ove godine dobila nagradu „Zoltan Kaloš” za Mađare u inostranstvu povodom 75. godišnjice postojanja.

          Lea Pap iz Skorenovca već šest godina peva narodne pesme i članica je pevačke grupe, a sada je nastupala sa bukovačkim narodnim pesmama. Kao jedan od predstavnika Zapadne Bačke, publika je mogla da čuje i muški hor, čiji je umetnički rukovodilac bila Monika Sakal. Šara Huđik iz Kule, koja je aktivan član u svim sferama društvenog života, ovom prilikom recitovala je rodoljubivu pesmu Kornela Sentelekija.  

Mađarsko kulturno udruženje iz Sremske Mitrovice koji radi već 18 godina, sa svojom produkcijom su takođe izrazili šta za njih znači mađarstvo.

Završni izvođač svečanosti je Bela Mičik, majstor narodne umetnosti i vitez mađarske kulture, u čijem životu citra svira već 40 godina: svira, podučava, pravi instrumente i svira na kolutu od 1995. godine. Ove godine je dobio nagradu „Bodor Aniko”, izneo je i svoja razmišljanja o Danu mađarske dijaspore, na osnovu citata iz Svetog pisma, navodeći da svi prisutni sakupljaju nebeska blaga, i izrazio nadu da ćemo svi istrajati u ovom poslu, jer – narodno rečeno – još moramo da guramo kola Mađara.

          Tokom svečanosti, publika je mogla da vidi prigodnu izložbu Kluba amaterskih likovnih umetnika Mužlje u čast Dana mađarske likovne umetnosti u Vojvodini, ali mogli su čitati i zajednički plod redakcije časopisa iz Ruskog Sela, Crnje, Torde i Mužlje.

Dan mađarske dijaspore je svečanost čiju su organizaciju podržali Mađarski kulturni savez Vojvodine i Mađarski nacionalni savet, u saradnji sa Mesnom zajednicom Mužlja, KUD „Šandor Petefi” iz Mužlje, Udruženjem porodičnih poljoprivrednika Klaster Fokus, lokalnu parohiju i ekipe izviđača.

Inače, rad Srednjobanatskog centra za dijasporu sa sedištem u Mužlji podržava Mađarska Vlada.

  • Otilija Konja-Kovač
  • Fotogrfije: Ervin Žaki