Obeležavanje dana revolucije iz 1848/49.


Ceremonija polaganja venaca i prigodna priredba u Mužlji

            Ceremonija je počela kod Petefijeve statue ispred KUD-a “Petefi Šandor”, prvo se čula mađarska himna, a zatim Zoltan Šarkanj je izveo dobro poznatu Petefijevu pesmu “Talpra, Mađar!”. Obeležavanje se održava svake godine povodom našeg nacionalnog praznika, koji ima poseban značaj, rekao je Janoš Halas, predsednik kulturnog udruženja.

         Mađari iz svih okolnih krajeva položili su cveće u znak sećanja na Petefijev spomenik. Događaj je svojim prisustvom počastila i Elvira Kovač, potpredsednica Parlamenta Republike.

         – Postoji više od deset manifestacija širom Vojvodine. Posebno je dirljivo što ovde obeležavamo i 15. mart, Martovsku revoluciju. Zahvalna sam Kulturnom društvu u Mužlji. Istovremeno, dobro je videti da su mladi ljudi iz doma “Emaus” ovde, i da se saradnja sa crkvom nastavlja u ovom naselju, kao što je to bilo i ranije, naglasila je Elvira Kovač.

         Jožef Kerekeš, državni sekretar, takođe je svojim prisustvom udostojio svečanost:

         – Iz perspektive 177 godina, veoma je važno da doživimo ono što su mladi ljudi iz marta doživeli tada, davno, jer znamo da se suočavamo sa izazovima. Ali mi, Mađari, u svakom naselju u kojem su živeli Mađari tokom ovog perioda – počeli smo prošle subote, i tokom cele nedelje – svuda gde postoji naselje u kojem žive Mađari, obeležavaćemo ono što se dogodilo u martu, jer da se tada nisu desili ti revolucionarni trenuci, nije sigurno da bismo bili tamo gde smo danas – rekao je Jožef Kerekeš.

         Zajednica koja je slavila je potom prisustvovala zahvalnoj misi u crkvi Presvetog Imena Device Marije, nakon čega je usledio prigodni program. Nastupile su grupe KUD-a „Petefi Šandor“ iz Mužlje, kao i najbolji recitatori takmičenja u recitovanju „Petefi u našim srcima“.

Mađari iz Zrenjanina odali počast na katoličkom groblju

         U Zrenjaninu su venci položeni 14. put na katoličkom groblju, a Mađari su se okupili kod spomen-ploče majora Pala Semerea, gde su se prisetili Rata za nezavisnost i revolucije 1848-49. Među gostima koji su položili vence bio je i Jožef Kerekeš, potpredsednik SVM-a.

         – U svakom slučaju, veoma je važno da se mi, posebno oni koji žive u manjini, sećamo ovih događaja, čak i iz perspektive od 177 godina, jer i ovog puta moramo crpiti iz odlučnosti, snage i jedinstva mladih ljudi iz marta kako bismo opstali. Ovo je posebno tipično za naselje, u kojem Mađari već žive u manjini i svaki ovakav događaj koji jača samoidentitet i nacionalni identitet nam je važan, naglasio je Jožef Kerekeš.

         Organizator sećanja na katoličkom groblju je Mađarsko kulturno društvo „Petefi“ iz Zrenjanina. Lajoš Jenovai, predsednik, rekao je da će, kao i prethodnih godina, i ove godine Mađari iz Zrenjanina, obeležiti godišnjicu revolucije i rata za nezavisnost 1848-49. na ovom mestu, takođe i zato što su se revolucionarni događaji odigrali i u blizini Zrenjanina 1848. godine:

         – Prva pobedonosna bitka je bitka kod Perleza, gde je pobeda mađarske vojske ojačala domaće oslobodilačke napore i povećala hrabrost naroda protiv habzburške vlasti. Major Pal Semere, čijoj spomen-ploči odajemo počast, preminuo je od povreda zadobijenih u ovoj bici. Rođen je 1804. godine. Njegov otac je Ištvan Semere, zamenik guvernera županije, a majka mu je Klara Marijaši. Pal Semere je tokom revolucije postavljen za glavnog komandanta 10. domobranskog bataljona i učestvovao je u bitkama u Banatu. Umro je 8. septembra 1848. u Zrenjaninu od posledica povreda zadobijenih tokom bitke kod Perleza. Tokom revolucije i rata za nezavisnost 1848–49, Perlez je postao centar vojnih operacija srpskih ustanika i poprište nekoliko krvavih bitaka: 1848. 2. septembra, Erne Kiš, vođa mađarskih snaga u Banatu, sa svojih 4.000 ljudi, posle krvave bitke, zauzeo je bedeme Perleza, koje je branilo oko 5.000 ljudi pod komandom vođe srpskih ustanika Drakulića. Nakon pobede, mađarska vojska je ušla u grad, gde ju je stanovništvo dočekalo belom zastavom. Njegov primer i danas deluje kao inspirativna snaga za nas, priznao je predsednik KUD “Petefi” iz Zrenjanina u svom govoru.

         Na spomen-ploču venac su položili Jožef Kerekeš u ime SVM-a, Atila Molnar u ime MNS-a i Eva Bukovič u ime KUD-a “Petefi” iz Zrenjanina.

  • Otilija Konja-Kovač

Komemorativni program i ceremonija polaganja venaca u Lukinom Selu

         Obeležavanje Mađarskog rata za nezavisnost i revolucije 1848/49. godine održano je u Lukinom Selu 14. marta. Prisutne je pozdravila Silvija Bodo, sekretarka mesne zajednice, a zatim se okupljenima obratio Atila Molnar, član Mađarskog nacionalnog saveta.

         – Revolucija i rat za nezavisnost 1848/49. jedan je od najznačajnijih događaja u modernoj istoriji Mađarske i mađarskog naroda, i jedan od temelja nacionalnog identiteta. Tada se prvi put ispoljila kohezivna snaga mađarskog naroda, probudila se njihova nacionalna svest, ljubav prema slobodi i ponos. Neka nam borba omladine marta, mađarskog društva tog vremena, bude primer, jer danas postoji ogromna potreba za kohezivnom i ujedinjujućom snagom, hrabrošću, posvećenošću i priznanjem nacionalne samosvesti, naglasio je član MNS-a.

         Potom je usledio prigodni program u kome su sa recitacijama nastupili Palatinuš Vivijen, Kovač Viktor, Bakoš Aron i Bakos Lorant. Nakon programa, predstavnici Saveza vojvođanskih Mađara, MNS-a, mesne organizacije, opštine Feher-to, Mesnog saveta i lokalnog udruženja penzionera položili su vence na Petefijevu bistu na zgradi mesne zajednice. 

         Što se tiče protekle godine, u mesnoj zajednici izvedeno je nekoliko radova i organizovano nekoliko događaja: postavljeni su novi kanali za odvod kišnice u lokalnom domu zdravlja, popravljeni su putevi, izvedeni su radovi na popločavanju i krečenju u zgradi mesne zajednice, vraćeno je snabdevanje strujom, organizovano je prolećno ulepšavanje sela, održane su uskršnje i božićne aktivnosti za decu, postavljena je kapija u centru sela zahvaljujući pobratimskom naselju iz Rumunije, podeljeni su pokloni najstarijim građanima i još mnogo toga. Navedene činjenice takođe dokazuju da je stanovništvo ovog naselja, iako se brojčano smanjuje, i dalje snažno i istrajno.

  • Tivadar Borbelj